Koža – životno važne funkcije kože
U ovom članku možete pročitati čemu služi koža, koje su njene životno važne funkcije te kojim sve metodama dotoka kisika možete unaprijediti svoje zdravlje.
Koža
Koža je jedan od četiri elementa o kojima ovici cjelokupno zdravlje organizma. Koža je granična linija između okoline i čovjekovog tijela i prva je u dodiru sa zrakom.
Koža je granica, ali i vrata kroz koja iscjeljujuće prirodne sile utječu na tijelo. I na kraju, koža obavlja mnogobrojne funkcije koje su značajne za normalni rad cijelog organizma.
Koža – dišni organ
Prije svega, koža, zajedno s plućima, obavlja funkciju disanja. Kroz pore mikroskopske veličine, ona udiše kisik i izbacuje ugljični dioksid. Ova je funkcija od životne važnosti za organizam.
Ako tijelo životinje stavimo u atmosferu u kojoj se nalazi ugljični dioksid ili sumporovodik, a glavo ostavimo u običajenoj atmosferi, ona će umrijeti bez obzira što može disati na pluća.
Ako su male pore iz nekog razloga oštećene ili zatvorene (zbog opekotina, ili su prekrivene smolom ili bojom), čovjek se brzo uspuše, kucanje srca se usporava, temperatura tijela snizuje i nastupa smrt.
Poznat je slučaj dječaka, opisan u biografiji Leonarda da Vincija. Dječaka su obojali zlatnom bojom (trebao je predstavljati “Zlatno stoljeće”) i zbog blagdanske gužve zaboravili su ga oprati. Dječak je umro jer je došlo do prekida kožnog disanja.
Bez hrane čovje može živjeti 40-50 dana (zbog rezervi svih tvari u organizmu), bez vode – približno 5 dana, bez kisika velika većina ljudi ne može izdržati ni približno 5 minuta (svjetski rekord je 24 min i 3.45 sec).
Ali, kisik ulazi u organizam kroz pluća i kroz kožu. Stoga se koža može smatrati dišnim organom. Priroda nas je stvorila da živimo goli, nesumnjivo pretpostavljajući da nećemo disati samo plućima.
Neki znanstvenici misle da prvo živo biće nije imalo organe za disanje, ali je ipak živjelo i disalo. Tome svjedoči i činjenica da je po svom evolucijskom podrijetlu, koža starija od pluća.
Koža obavlja dišnu funkciju, kroz njene pore prodire kisik, izuzetno važan za procese metabolizma.
Čime rezultira nedostatak kisika?
Stvar je u tome da nedostatak kisika ne omogućuje potpuno sagorijevanje toksina, što dovodi do gomilanja ugljičnog monoksida, a to je jedan od osbovnih uzroka pojave bolesti, pa tako i raka.
Ljudi obično ne znaju da su funkcija disanja kože i rak tijesno povezani. Istraživanja pokazuju da se proizvodi koje upotrebljavamo prvo pretvaraju u glukozu, zatim u mravlju kiselinu i na kraju u ugljični dioksid i vodu.
U slučaju nedostatka kisika, umjesto ugljičnog dioksida i vode, u organizmu se stvara oksalna kiselina koja se razlaže na ugljični dioksid, vodu i ugljični monoksid.
Zbog manjeg dotoka kisika, dolazi do stvaranja više ugljičnog monoksida. Nažalost, koža današnje čovjeka izgubila je veliki dio od svojih prirodnih funkcija. Neprekidno nosimo odjeću i zato je koža prestala normalno disati.
Osim toga, veći dio vremena čovjek provodi u zagušljivim betonskim kućama, radi u slabo osvjetljenim prostorijama, na ulici udiše zrak koji je zatrovan ispušnim plinovima automobila.
Znači, čovjek svoje zdravlje izlaže riziku. Gomilanje ugljičnog monoksida jedan je od uzroka pojave raka.
Do takvog zaključka došao je još 1928. godine doktor Burbung. On je tvrdio da malignim stanicama energiju daje proces fermentacije koji se odvija zbog nedostatka kisika.
Nedostatak kisika izaziva poremećaje u normalnim stanicama i stvara uvjete za nastanak malignih stanica.
Kako unaprijediti zdravlje dotokom kisika?
Da bi se borili s ugljičnim monoksidom, tim strašnim neprijateljem koji izaziva veliki broj bolesti, potrebno je povećati dotok kisika u organizam.
Za to se preporučuju metode koje poboljšavaju kožno disanje. To su zračne procedure, pravilno disanje i što više direktnog izlaganja kože zraku (skinuti odjeću sa sebe kad god je to moguće).
Ukoliko Vam se ovaj članak svidio, podijelite ga na društvenim mrežama. Unaprijed Vam se zahvaljujem i želim Vam sve najbolje! Sretno! 
Primjedbe
Objavi komentar